nedjelja, 15. ožujka 2015.

Preuređenje trga (pregled od 1862. do danas)

Za uređenje Trga F. Tuđmana predviđeno 10 milijuna kuna

Predizborni potez. Želi li se Milan Bandić uređenjem umiliti desnom biračkom tijelu?

Tuđmanu livada u blizini Trga Francuske Republike?

Na današnjoj sjednici Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Gradske skupštine Grada Zagreba odlučeno je da se Gradskoj skupštini uputi prijedlog da se sadašnji prostor oko Trga Francuske Republike imenuje Trgom dr. Franje Tuđmana.

Rebalans zagrebačkog proračuna:"Nula kuna" za uređenje Trga Franje Tuđmana

Projekt uređenja Trga Franje Tuđmana bio je pompozno najavljen i bilo mi je drago da ćemo ledinu napokon urediti i da će prvi hrvatski predsjednik napokon dobiti mjesto koje zaslužuje. No, tamo još uvijek imamo samo tablu na kojoj piše Trg Franje Tuđmana i ništa drugo", rekla je Margareta Mađerić (HDZ).



- 1862.-1977.: Zapadni kolodvor i oblikovanje prostora između kolodovora i Ilice
Oblikovanje prostora današnjeg Trga Francuske republike i Trga dr. Franje Tuđmana započelo je1862.godine izgradnjom željezničke pruge do Zagreba i kolodvora Južne željeznice (danas Zapadni kolodvor) na rubu grada. Već u prvoj regulatornoj osnovi grada Zagreba iz 1865. na prostoru sjeverno od kolodvora planiran je trg. Sjeveroistočno od trga utvrđena je lokacija za kompleks "Rudolfove vojarne" u tadašnjoj Kolodvorskoj ulici, koji je od izgradnje 1888. godine bitno utjecao na način korištenja prostora tog dijela grada.
Prelaskom kompleksa vojarne u vlasništvo Grada Zagreba početkom 1970-ih započinju dogovori oko buduće namjene tog prostora. Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba iz 1971. godine na tom je području predviđen sekundarni gradski centar. Godinu dana kasnije je donešen Detaljni urbanistički plan "Trg Francuske republike", koji je potaknuo nove rasprave o predloženim rješenjima i principima uređenja novog trga, te je 1977. raspisan javni urbanističko-arhitektonski natječaj za uređenje tog prostora.
Novo rješenje, kojim se odustalo od izgradnje u prostoru, već je predloženo parkovno uređenje čitavog prostora bivše vojarne, dobilo je 1982. godine nagradu 17. Zagrebačkog salona i ugrađeno je u Generalni urbanistički plan iz 1986. godine. Prijedlogom Provedbenog urbanističkog plana "Donji grad" iz 1989. utvrđene su osnovne smjernice uređenja parkovne površine, a u skladu s njima raspisan je 1998. natječaj za izgradnju paviljona na sjevernom dijelu parka. Nagrađeno rješenje nije realizirano.
- povezivanje Ilice i Trešnjevke: željeznička pruga kao barijera
Početno smještena na samom rubu Zagreba, njegovim se razrastanjem željeznička pruga našla u samoj uzdužnoj osi grada, dijeleći ga i otežavajući povezivanje u smjeru sjever-jug. Problem prometne protočnosti rješavan je denivelacijom / podizanjem pruge i ostvarivanjem cestovnih i pješačkih prodora ispod nje, no puna integracija dijelova grada na taj način nije mogla biti ostvarena.
Sve se intenzivnije pokazivala potreba za formiranjem jakog poteza urbaniteta koji bi se protezao od Ilice preko Zapadnog kolodvora u Trešnjevku - u prvoj fazi do Trga Krešimira Ćosića, a potom i dalje na jug, do Trešnjevačkog trga - povezujući na taj način šire središte grada s nekadašnjim predgrađem. U tom je pogledu prostor Trga Francuske republike razmatran i 2002. na okruglom stolu o javnom gradskom prostoru Grada Zagreba u organizaciji Društva arhitekata Zagreba.
Navedeni je prostor, u cijelosti ili djelomično, obrađivan u više studija s primarnim ciljem iznalaženja kvalitetnog prometnog rješenja, te sa zajedničkom postavkom oblikovanja tog poteza mrežom javnih sadržaja i uređenih zelenih površina, uz očuvanje postojećih vrijednosti.
2003.-2006.: studije Zapadnog kolodvora
- na inicijativu Hrvatskih željeznica, te u suradnji s njima, u Gradskom zavodu za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša izrađena je 2003. godine studija Zapadni kolodvor, u kojoj su analizirane mogućnosti revitalizacije šireg prostora kolodvora u potez urbaniteta, kao i integracije svih vidova prometnih tokova. Povezivanje u smjeru sjever-jug planirano je pješačkim pothodnicima, te cestovnim prodorom ispod pruge u produžetku Vodovodne ulice, koji bi omogućio i tramvajsku vezu Trga Francuske republike i Doma sportova, odnosno Trešnjevke. Središnji pothodnik jakog profila prolazio bi ispod kolodvora i (poput nesumnjivo uspjelog pothodnika ispod Glavnog kolodvora) neposredno povezivao velike javne prostore - trgove sjeverno i južno od pruge.
- na tragu te studije slijedila je 2006. godine Studija prostornog razvoja Zapadnog kolodvora u Zagrebu, kojom je dano urbanističko, arhitektonsko i prometno rješenje Zapadnog kolodvora, kao i prijedlog nove izgradnje uz Magazinsku ulicu (južna kolodvorska zgrada, garaže i prateći poslovni objekti).
zapadni kolodvor 2006
Studija Zapadni kolodvor iz 2006.: pročelja - pogled s juga
- 2009.: studija prostora između Trga dr. Franje Tuđmana i Trešnjevačkog trga
- Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba je 2009. godine izradio Studiju prostora između Trga dr. Franje Tuđmana i Trešnjevačkog trga. Temeljem detaljne analize određene su programske smjernice za četiri osnovne prostorne cjeline: Trg dr.Franje Tuđmana i Trg Francuske republike / područje Zapadnog kolodvora / Trg Krešimira Ćosića / Trešnjevački trg.
- 2009.: program za urbanističko-arhitektonski natječaj
- Temeljem Studije, Zavod je iste godine izradio i program za urbanističko-arhitektonski natječaj s krajobraznom studijom za uređenje javnog parka Trg dr. Franje Tuđmana i Trga Francuske republike. Programom je predviđeno uređenje prostora u dvije faze, pri čemu su prvom fazom obuhvaćeni navedeni trgovi, a drugom šire područje obuhvata natječaja, odnosno prostor Zapadnog kolodvora, koridora pruge i Trga Krešimira Ćosića, pri čemu se posebno traži povezivanje prostora sjeverno i južno od željezničke pruge.
- 2010.: studija Integrirani grad
- 2010. je pod vodstvom prof.Fabijanića izrađena studija Integrirani grad koja daje prijedlog povezivanja Trga dr. Franje Tuđmana i Trga Krešimira Ćosića. Novost studije je radikalno rješavanje željezničkog prometa u središtu grada spuštanjem pruge dvije razine ispod površine tla.

nedjelja, 1. ožujka 2015.

Snješka Knežević "Zagreb u središtu". Rudolfova vojarna i Trg Francuske Republike. Novi zapadni perivoj.

1862. izgradnja Južnog kolodvora. Kolodvor je definirao položaj i veličinu trga: od samog početka na tome se prostoru planira velik trg - no ne i periferni trg?
Od 1862. do 1887./ili 1892? Južni kolodvor je bio jedini kolodvor u Zagrebu. Godinu dana prije njegove izgradnje u urbanističke planove ucrtana je cesta (Kolodvorska ulica, danas Ulica Republike Austrije) koja povezuje kolodvor s Ilicom.
- smješten daleko od središta, "na posve ladanjskom području livada, njiva i oranica" (obitelj Tuđman dakle nema krivo kada vele da je Francek dobio "samo" dio livade).

Sadržaji: kasarne iz 2. polovice 19. stoljeća; industrijska zona 20ih godina 20. stoljeća
Urbanistički izgled: ortogonalni raster uobličen u 11 velikih blokova
str. 101. "Drugim riječima, taj je dio grada postao a dijelom i ostao PERIFERIJOM".
str. 103. "Planirani sadržaji: sajmište i vojarna, povezani s kolodvorom i željezničkom prugom, već označuju zapadni dio Donjeg grada kao periferiju."

1870ih izgrađene Kolodvorska ulica te Prilaz
1880ih uređene Kukovićeva/Tvornička ulica (danas Klaićeva) u kojoj je 1881. izgrađena zgrada Tvornice duhana Zagreb, dotad u zgradi Rektorata na tadašnjem Središnjem trgu); i Nova ulica (danas Medulićeva) na temelju vizije Juraja Augustina iz 1883 :

"Na Prilazu, upravo među upraviteljskom kućom željeznice i sadašnjom pučkom školom u Ilici, bio bi liep perivoj, kroz kojeg bi se svi putnici od željeznice vodili kao kroz elegantni entree u Zagreb. Isto tako bi se na koncu Kukovićeve ulice kod kolodvora zasadio gaj u četiri drvoreda za občinstvo, da u hladu čekaju na vlakove."

Što se dogodilo i zašto je dio oko Južnog kolodvora oduvijek određen kao periferija?
Jedan razlog je da se kasarna - koja nikako ne može biti dio elitnog entreea u grad - izgradila tamo te na taj način blokirala širenje Prilaza i ostalih ulica skroz na zapad.
Kasarna međutim nije trebala biti tamo. Ona je trebala biti na Središnjem trgu, Trgu maršala Tita. Tadašnji Središnji trg je međutim dobio prvo sajmište koje je prebačeno sa Zrinjevca tamo (a trebalo je biti prebačeno na Marvinski terg M koji se nalazi malo istočno od Južnog kolodvora - (pogledaj crtež 1), a potom i kazalište. Gradnja Rudolfove kasarne je dakle rezultat borbe za sadržaj (možda i borbe za "kvalitetu" sadržaja na "nečijem" vlasništvu!?) između Trga Franje Tuđmana i Trga maršala Tita (tada trg Franje Josipa!). How convenient, rekli bismo!

Urbanistički plan iz 1883. je uključivao sve to, lijepo gore navedeno, i koncipirao Trg Francuske kao velik i UREĐEN trg. Oba urbanistička plana zapravo, i onaj iz 1865. i onaj iz 1883. pretpostavljaju takav trg!

- ili: kasarna koja se planirala tamo izgraditi trebala je biti impozantan kompleks koji uključuje i konjičke i topničke trupe i pješadiju;
- ili: prema Folnegoviću, se sve to seli na istok grada, a ovaj trg se uređuje i preko njega se lijepi drvoredi Prilaza nastavljaju sve do Črnomerca.

- svi ti planovi padaju u vodu i krajem 1880-ih se tamo nasred trga gradi kasarna u 11 blokova. U nju je ulupano 5/8 od ukupnog kredita od 4 milijuna forinti koji je dignut za uređenje kasarni (Tko diže kredit i tko ga odplaćuje? čijim novcima?). To će zaštopati mogućnost protoka šetališta prema Črnkasu. Do 1919. nema novih planiranja već služi samo kao prometna površina i pretprostor kolodvora:

1891. konjska tramvajska linija
1910. električni tramvaj


RUDOLFOVA VOJARNA

1888-1889. 
u 15 mjeseci gospoda Rupert Malkus iz Gradskog građevnog ureda i Anton Schonmann, poduzetnik iz Budimpešte, grade Rudolfovu kasarnu. Potonjem je očigledno posebno bilo stalo da se kasarna izgradi, jer ju potiče donacijama.

1865. regulativa: "...zahtijeva da se Južni kolodvor ne smije širiti ni razvijati kako to ne bi osujetilo granju očekivanog središnjeg kolodvora." (1892).
Nakon što 1892. prestane biti jedini gradski kolodvor, Južni kolodvor gubi na važnosti.

TVORNIČKI SADRŽAJI U KVARTU (između 1865 i 1883 - dakle između dvije regulative o planiranju toga dijela grada)

1873. Tvornica parketa i parna pilana koja se 1881. širi u pogon za proizvodnju pokućstva a 1888. na pokućstvo od svinutog drveta.

1876-1878. gradi se vodovod

krajem 19. stoljeća veći industrijski pogoni:
1892. Tvornica cikorije (U Vodovodnoj ulici preko puta Tvornice parketa i parne pilane).
1892.-1984. Pivovara u Ilici.
1895. Tvornica sapuna i kemijskih proizvoda (južno od pruge)
1898/1899. Tvornica strojeva i ljevaonica željeza
1907. električna centrala Vodovoda (a od 1907. postoji i električni tramvaj)

113. str, "Za uređenje Trga K  nisu postojali pravi poticaji: njegov gravitacijski prostor nije bio razgrađen, a sadržaj u njemu, poput vojarna i tvornica, bili su zatvorena karaktera.

14.11. 1919. prva od dvije međurate regulative: urbana izgradnja, NOVA ERA područja sjeverno od Južnog kolodvora - KASARNA se zove KASARNA ZRINSKI
u međuratnom razdoblju Južni kolodvor postaje Kolodvor Sava







ponedjeljak, 23. veljače 2015.

Franjo Tuđman 1945.



KRONOLOGIJA TUĐMANPLATZA

 1493. bitka na Krbavskom polju
1521. pad Beograda
1526. bitka na Mohačkom polju
1660. Adrianskoga mora sirena Petra Keglevića/Nikole Zrinjskog
1671. pogubljenje Zrinskog i Frankopana
1862. otvorenje Zapadnog kolodvora/Prvi zagrebački Paromlin
1863. Otvorenje prve zagrebačke Plinare
1880.  Veliki potres u Zagrebu (9. listopada)
1888/1889. gradnja i izgradnja Rudolfove kasarne
1889. samoubojstvo princa Rudolfa i Marije Vetsere
1907. prva zagrebačka Elektra
1945. tvornica Kamensko
1973. Rudolfova vojarna postaje zaštićen spomenik
1977. neprovedeni natječaj za uređenje Trga Francuske republike
1978. rušenje svih okolnih zgrada kasarne osim glavne i 4 sporedne
1990. HDZov predizborni skup na Cvjetnicu
1999.-2010. Toliko godina N. Fabijanić čeka da se budući Tuđmantrg počne revitalizirati u perivoj s vodom i travom.
2006. Trg postaje Trg doktora Franje Tuđmana
2010. Last call za Kamensko - 28. rujna kreće legani štrajk radnica/radnika i prekida se štrajk glađu, ma što god to sve značilo....
2012. Luiza Margan, riječanka s bečkom adresom, ostvaruje u produkciji Urban Festivala "Koncert za šivaču mašinu i drvo"
2012. U svom razgovoru sa Aleksandrom Stankovićem za "nedjeljom u 2", Goran Malić, novinar Index-a rekao je "Razmjeri korupcije koji su se dogodili mogu se usporediti s genocidom, kao da je otvoren logor nasred Hrvatske...", spomenuvši pri tom i Kamensko.



srijeda, 18. veljače 2015.

Kraljević Rudolf i Josip Broz Tito

KOGA SVE MOŽEMO SRESTI NA TRGU DOKTORA FRANJE TUĐMANA ??

Rudolfova kasarna sagrađena je 1888. kao kompleks od 13 zgrada koje su bile raspoređene po čitavoj površini između Ilice, Ulice Rep. Austrije i Reljkovićeve. Osim imena princa Rudolfa, kasarna je nosila imena (Petra?) Zrinskog između I. i II. svjetskog rata te Maršala Tita nakon II. svjetskog rata. Od nje su ostale 4 reprezentativne građevine, ostalo je 1970ih srušeno. Postojao je plan da se ranih 1980ih na tom prostoru izgradi trgovački i kulturni centar, ali je on nekako spontano postao park:

Zadnjih desetljeća 19. stoljeća Ilica se nastavlja širiti prema zapadu. Na prostoru današnje Ulice Republike Austrije, uz južnu stranu Ilice, 1889. godine, izgrađen je kompleks Pješačke, tzv. „Rudolfove vojarne“. Glavni je projekt kompleksa izradilo glasoviti bečki projektni atelijer Gruber & Völckner a za izvedbu ga je razradio arhitekt Janko Holjac. Od kompleksa Pješačke vojarne očuvane su glavna, reprezentativna zgrada i tri skromnije zgrade na uličnoj fronti Ulice Republike Austrije. 1973. godine ove su zgrade upisane u registar spomenika kulture. Ostatak je srušen 1978. godine a slobodne su površine s alejama drvoreda, duž nekadašnjih internih komunikacija sklopa vojarne, imenovane u Trg Francuske Republike.

Kao što je rečeno, kompleks Rudolfovih vojarni srušen je 1978. godine. Neposredno prije rušenja kompleksa, 1977. godine, raspisan je natječaj za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja sekundarnog centra Trg Francuske Republike. Prostor zahvata, programom natječaja, definiran je ulicama: Ilica, Slovenska, Hanuševa i Krajiška. Gradnja objekata natječajnim je programom bila je omeđena između Ilice, Reljkovićeve, Ul. Braće Oreški i Hanuševe. Među posebnim je uvjetima, očuvanje parka na Trgu Francuske Revolucije, te da se, što se tiče nove izgradnje, ona volumenom prilagodi okolnoj blokovskoj izgradnji. U tom se kontekstu, od natjecatelja se tražilo, da se vanjski prostori novog centra, namijenjeni pješacima, oblikuju „sintezom arhitektonskih, hortikulturnih i parternih elemenata“, te da se uskladi „prostorno-funkcionalni odnos ovog sekundarnog centra s Trgom Sportova“ (Snješka Knežević, Rudolfova vojarna i Trg Francuske Republike, novi zapadni perivoj, Zagreb u središtu, 2003.). Na natječaj se odazvalo dvadeset i troje natjecatelja, od kojih je u uži izbor odabrano šest radova. Prvom je nagradom, ocijenjen rad autorskog tima: Ivan Čižmek, Juraj Matijević, Dinko Milas i Damir Pološki (Nova urbana struktura kao interpolacija, 185/5, Arhitektura, 1983.). Njihov je rad 1980. godine, poslužio kao podloga za izradu urbanističkog projekta za sekundarni centar Trg Francuske Republike u Urbanističkom institutu, uz suradnju sa Zavodom za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, pod vodstvom Aleksandra Dragomanovića.

 U međuvremenu, nakon rušenja vojarni, urbanistica Vera Petrinjak-Šimek, predložila je da se prostor vojarne „uredi kao gradski park tipa Zrinjevac, u kojem je moguća izvjesna izgradnja skromnijih kapaciteta“ (17. Zagrebački salon, arhitektura i urbanizam, 1982.). Prijedlog Vere Petrinjak-Šimek uređenja parka dobio je izvedbenu nagradu, a što je značilo odustajanje od ranijeg natječajnog projekta, koji je bio u fazi razrade. Ova je odluka pokrenula polemiku, no 1986. godine GUP-om je također predviđeno, da se na prostoru Rudolfove vojarne uredi perivoj. No, prostor Rudolfovih vojarni ostao je ne definiram u potpunosti kao gradski perivoj. Iz tog je razloga, 1998. godine Gradsko poglavarstvo raspisalo opći, anonimni, jednostupanjski natječaj za rješenje paviljona na sjevernom dijelu područja Rudolfove vojarne, dok je prostor s drvoredima, temeljem GUP-a i dalje definiran kao park. Prvu je nagradu dobio arhitekt Nenad Fabijanić. U razradi projekta, 1999. godine, Fabijanić je uz sjeverni paviljon predložio i kompleksno uređenje parkovne zone s vodenom površinom, no niti taj projekt nije bio nikad realiziran. (K. Galović, Panoptikum).

Od toga dakle nikada ništa nije bilo, a tek 2010. je priča ponovo pokrenuta te projekt revitaliziran. Kao što vidimo, ništa od toga da u 5 godina nije dogodilo, možda nasreću jer je Fabijanić planirao Tuđmanov trg ukrasiti miksom vodenih i travnatih površina u stilu - kako je Petrinjak-Šimek predlagala - gradskih perivoja poput Zrinjevca (opet Zrinski!). Uređena površina protezala bi se od Ilice do Doma sportova preko pruge i svakako bi značila revitalizaciju i Zapadnog kolodvora i pruge - a nije svaka revitalizacija dobra revitalizacija!



Do 2006. godine površina je bezimena, a zatim dobiva ime povjesničara, političara, anifašistE te prvog hrvatskog predsjednika doktora Franje Tuđmana.

Imamo Franju!
Imamo Franju II!

Kolinda Grabar Kitarović, prva hrvatska predsjednica i diplomatkinja te pacifistica, nije međutim još u rujnu pri gostovanju kod Stankovića znala da u Zagrebu postoji trg ili ulica s imenom Doktora Franje te je napomenula da bi Zagreb kao glavni grad Franjine Hrvatske trebao imati mjesto koje nosi njegovo ime. Kada ju je Stanković upozorio da tako što postoji (makar se radi samo o livadi nedostojnoj toga imena) - Kolinda je rekla da kada otvara to pitanje cilja više u smjeru impozantnih prostora u centru grada.
A ja pitam: kakva je površina Trg Franje Tuđmana? Koliko ona ima sličnosti s Kvatrićem? Je li dio između Ilice i Zapadnog kolodvora centar grada? Zašto je HDZ kao mjesto radnje svog predizbornog skupa Stvarajmo skupa slobodnu Hrvatsku 1990. godine izabrao Trg Francuske Republike?








Trg Francuske republike navodno je dobio ime po priči ljubavnice Luja XV., Madame du Barry "Place de la République française".
Zemljišna jedinica koju proučavamo sastoji se tako od Ilice na sjeveru, Reljkovićeve na zapadu, Keglića na jugozapadu, Kolodvora na jugu (zajedno s nizom ulica poput Talovčeve i Hanuševe negdje u sredini, nesmješteno) te Ulice Republike Austrije na istoku.


Na današnjem Trgu Franje Tuđmana i njegovim susjedima tako se susreću Tito i Tuđman - državnici, jedan s impozantnim trgom, drugi s livadom, kraljević Rudolf, neki od grofova Zrinskih, i kralj Aleksandar te grof Petar Keglević.

Petar Keglević bio je hrvatski plemić koji se borio u bitkama na Krbavskom (1493.) i Mohačkom (1526.) polju. Bio je na strani Habsburgovaca a protiv Ivana Zapolje.

Petar Zrinski je napisao Adrianskoga mora sirenu, odnosno prepjevao taj ep koji je napisao njegov brat Nikola Zrinski. Nikola Zrinski nije isti onaj Nikola Šubić Zrinski koji se borio kod Sigeta i koji je naslijedio Petra Keglevića na njegovu banskome položaju.

Kraljević Rudolf je sin Franje Josipa I. i Sisi. On se ubio zbog nesretne ljubavi s Marijom Vetserom godinu dana nakon što mu je sagrađena kasarna na Trgu Francuske. Navodno je nekoj Hrvatici napravio sina, Maksimilijana  Vanku, hrvatskoga slikara.




petak, 6. veljače 2015.

Srećko Florschutz, Tvornica Ševčik, Zagreb (u blizini Zapadnog kolodvora), 1920-1923

Srećko Florschutz, Tvornica Ševčik, Zagreb (u blizini Zapadnog kolodvora), 1920-1923



T.F.T. - JAKO VAŽNO: PROSTOR, ULICE, ZGRADE OKO TRGA

Prostor koji obrađujemo bila je nekad Austro-ugarska kasarna kraljevića Rudolfa (popularno Rudolfova kasarna) koja je svojim prisustvom određivala urbanizam i vrstu sadržaja oko nje i cijelog Zapadnog ruba grada Zagreba.
Kasarnu je kasnije preuzela kraljevska jugoslavenska vojska, pa vojska NDH, pa napokon vojska FNRJ (SFRJ; kasarna Maršal Tito) koja ju je sedamdesetih godina napustila i prepustila Gradu Zagrebu.
Taj danas kvazi trg, nazvan Trgom dr. Franje Tuđmana, omeđen je Reljkovićevom ulicom s zapadne strane, ulicom Republike Austrije (prije toga zvanom ulicom braće Oreški od 1950, a još ranije Ljubljanskom) s istočne strane, Talovčevom ulicom s juga, te Ilicom sa sjevera. Ulice ili trgovi koji ga dodiruju su: Vinogradska ulica sa sjevera, trg Vlatka Mačeka (prije trg Petra Drapšina) te prilaz Đure Deželića (prije prilaz JNA a još ranije prilaz neke kraljice...), zatim Hanuševa i Jagićeva ulica s juga (ispod Talovčeve), i na kraju trg Francuske republike (koji je zapravo nastavak Trga FT, a nekada se zvao Trga Petra Keglevića, ili popularno Keglbajs ili Kelglplac. Obližnje ulice su i: Čanićeva ulica (koja spaja Ilicu i Trg Francuske Republike), te ulica grada Mainza (nekad ulica Ive Lole Ribara).